“Ali bit knjižnice i jest u slobodi. Slobodi čitanja, slobodi ideja, slobodi komunikacije. Bit je knjižnica u obrazovanju (što nije proces koji završava na dan kada napustimo školu ili fakultet), u zabavi. One rađaju utočišta, one su mjesto pristupa informacijama.”
Neil Gaiman, pisac
KNJIŽNIČARKA: Sanja Despot Abramović, prof. i dipl. bibl.
Pravilnik o radu školske knjižnice
SUVREMENA ŠKOLSKA KNJIŽNICA JE:
– informacijsko, medijsko i komunikacijsko središte kvalitetne škole
– potpora redovnoj nastavi
– potpora izvannastavnim aktivnostima u školi
– potiče cjeloživotno učenje i razvija opću kulturu
– mjesto kvalitetnog provođenja slobodnog vremena
ZADAĆE ŠKOLSKOG KNJIŽNIČARA: – odgojno-obrazovna djelatnost
– kulturna i javna djelatnost
– stručni knjižničarski poslovi
– stručno usavršavanje
PROSTOR I OPREMA KNJIŽNICE
Školska knjižnica se nalazi u prizemlju škole, neposredno uz predvorje. Zauzima dvije spojene prostorije, ukupne veličine 22 m2. Prostor je maksimalno funkcionalno iskorišten. U prvom dijelu se nalazi veliki zidni pano, ovalni stol sa osam čitateljskih mjesta, knjižnični pult te okrugla polica za časopise. U drugom dijelu središnji dio zauzima dvostrana polica za knjige. Tu se nalazi i stakleni ormar sa izdvojenom zavičajnom građom.
Sav namještaj je nov i namjenski kupljen 2010. godine. Tada je knjižnica preseljena iz učionice hrvatskog jezika na katu zgrade, potpuno neadekvatnog prostora za rad knjižnice i istovremeno odvijanje redovne nastave. Novi prostor svojom veličinom, brojem mjesta za korisnike ne zadovoljava sve propisane standarde, ali je funkcionalan. Knjižnica nema dovoljno prostora za smještaj druge tehničke opreme osim računala, ali je sva oprema koja u radu može zatrebati (TV prijamnik, audiolinija, digitalni aparat, grafoskop…) dostupna iz nekog drugog prostora u školi.
Za rad knjižničarke se u knjižnici nalazi jedno prijenosno računalo s multifunkcijskim pisačem koje je spojeno na internet. Po potrebi, u knjižnicu se može donijeti još prijenosnih računala za rad učenika.
KNJIŽNIČNI FOND (stanje u lipnju 2014. godine):
– knjižni fond: 2716 svezaka (zavičajna građa: 327 svezaka)
– AV i elektronička građa: 179 jedinica
– časopisi – nisu stručno obrađeni, ali se čuvaju (Radost, Modra lasta, Smib, Prvi izbor, Drvo znanja, Meridijani, Jezik, Zeleno i plavo, Priroda, Hrvatske šume i dr.) – ne postoji točan broj objedinjenih godišta
Koristi se softver za knjižnično poslovanje (MetelWin), a do sada je obrađeno više od 90% građe.
U KNJIŽNICI SE MOŽE:
- posuđivati knjige i slikovnice
- čitati (listati) časopise
- koristiti referentnu zbirku
- učiti, pisati zadaće, referate i sl.
- pisati lektire uz pomoć knjižničarke
- služiti se različitim izvorima znanja
- razgovarati o pročitanom
- uključiti se u edukacijske radionice
- sudjelovati u pričaonicama
- na razne načine obilježavati važnije datume
- sudjelovati u pripremanju priredbi
- uređivati panoe
- pripremati izložbe
- pomagati oko zaštite knjižnične građe i ostalih sličnih poslova
PRAVILA O ČUVANJU KNJIGA:
Povijest knjižnice
Osnovna škola u Brod Moravicama postoji od 1818. godine. Uz nju, postojale su škole u Šimatovu, Malim Dragama, Podstenama i Goršetima.
U literaturi koja govori o razvoju školstva na području Brod Moravica ne postoji puno podataka o školskoj knjižnici. Arhivska građa škola s ovog područja je malobrojna, a spomenice kao vrijedni izvori podataka o učenicima, pedagoškom radu učitelja, sveukupnom životu škole i mjesta su nepotpune ili uništene. Za do sada prikupljene podatake o razvoju školstva na ovom području u najvećoj mjeri možemo zahvaliti književniku i učitelju Viktoru Jurkoviću. Njegova monografija Brod Moravice iz 1969. godine, nastala povodom 150. godišnjice Osnovne škole Brod Moravice i 100. godišnjice školske zgrade, nastala je na temelju oskudnih dokumenata i u velikoj mjeri prema usmenom kazivanju starijih mještana te zapisima bivših učenika i učitelja Škole.
Iz te monografije doznajemo da je učitelj Vinko Golubić, koji je u Brod Moravicama službovao pune 44 godine (1879. – 1923.) osnovao knjižnicu s preko 1000 knjiga. Knjige su mnogo posuđivane jer je uspio kod učenika i mještana razviti ljubav prema čitanju. Nakon umirovljenja je ostao u Brod Moravicama na mjestu općinskog načelnika. Pokazivao je mnogo razumijevanja za potrebe škole koja je redovito snabdijevana učilima, školskim pokućstvom i knjigama za školsku knjižnicu.
Do danas je ostala sačuvana spomenica škole u Podstenama, iako s nepotpunim podacima. Zanimljiv je zapis iz 1910./11.: „Školska je knjižnica uređena. Ove je godine posuđeno preko 150 knjiga za čitanje. Knjige su izdavane najviše nedjeljom, a svim je izdavao mjesni učitelj koji je o tom vodio iskaz. Najviše se knjiga pročitalo u zimskim mjesecima, najmanje u ljetnim.“
Jurković je zabilježio crticu prosvjetnog savjetnika Vladimira Mancea koja govori o brodmoravičkoj školi 60-ih godina prošlog stoljeća. Osim opisa teških uvjeta rada, Mance otkriva i sljedeće:
„Dva ormara s knjigama u ovoj školi predstavljaju školsku knjižnicu. Smješteni u jednoj učionici, oni su centar dječjih interesa i mjesto prave gužve u vrijeme kad se posuđuju knjige na čitanje. Knjiga nema dovoljno, ali su zato češće u dječjim rukama. Stvara se tako navika za samostalno čitanje i obogaćuje dječja ličnost otvarajući se prema novim utjecajima.“
Iz zapisa sjećanja učiteljice Margarete Paver r. Skender o učiteljevanju u Malim Dragama saznajemo da su u učionici stajala dva lijepa ormara s knjigama. Na žalost, ništa o sadržaju tih ormara nije zabilježeno.
Za knjižnicu škole u Šimatovu spominje se da je imala preko 300 različitih knjiga.
Stara knjižna građa koja je pripadala tim školama sada se čuva u OŠ Brod Moravice. Do sada nije stručno obrađena, ali zasigurno predstavlja veliku vrijednost kako za školsku knjižnicu kao moguća zbirka starih i vrijednih knjiga, tako i za Školu i čitav brodmoravički kraj jer su te knjige dio povijesti školstva na ovom malom području, bile su dijelom života i školovanja brojnih učenika u Šimatovu, Malim Dragama, Brod Moravicama. Njena vrijednost je, u ovom svijetlu, već sada vrlo velika.
U školskoj godini 1975./76. nastava je bila premještena u novoizgrađenu zgradu osnovne škole i tako je stvorena osnova sadašnje školske knjižnice.